Roman Bijeg i novela Veliki grad s pravom se doživljavaju kao povijest duševnoga i društvenoga rasapa mladih inteligenata, uzornih primjeraka jedne epohe i jedne generacije, zaokupljene temom sloma, propadanja i dekadencije. Cihlar je svojim „psihološkim naturalizmom“ znatno osuvremenio prozu hrvatske moderne i približio ju najnovijim stečevinama tadašnje europske proze.